Izašao je novi broj časopisa Pravna misao - Federalno ministarstvo pravde

Izašao je novi broj časopisa Pravna misao

18.11.2024 09:12 аутор Urednik

Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji!

U dvobroju časopisa 9-10 koji je pred vama autori i autorice analiziraju aktuelna i složena pitanja u okviru članaka, prikaza i sudske prakse. Na temelju te klasifikacije materijali su podijeljeni na četiri sadržajne cjeline. 

Prva sadržajna cjelina obuhvata dva pregledna naučna rada i jedan stručni. U članku pod naslovom „Načelo otvorenosti kao dio doktrine „dobro upravljanje“ u Bosni i Hercegovini“ (pregledni naučni rad) istražuje se koncept otvorenosti kao dijela „dobrog upravljanja“ u kontekstu javne uprave, posebno se fokusirajući na njegovu primjenu u BiH i ulogu u procesu evropskih integracija. S tim u vezi, autori analiziraju evoluciju upravnih doktrina, zatim nastanak doktrine „dobro upravljanje“ kao zamjena za koncept novog javnog menadžmenta. Kroz pregled Bijele knjige o upravljanju EU, analizira se primjena ove doktrine u institucijama EU i mogući načini unapređenja. Rad setakođer bavi analizom „dobrog upravljanja“ kao ključnog elementa u procesu reforme javne uprave na nacionalnom i međunarodnom nivou, s fokusom naintegraciju BiH u EU. U radu „Normativno i praktično određenje ugovornog organa u pravu javnih nabavki“ (pregledni naučni rad) autor razmatra pojam ugovornih organa u pravu javnih nabavki kao jedno od prethodnih pitanja kod određivanja statusa pravnih lica koja osnivaju organi javnih vlasti, kao i njegovo normativno određenje u pozitivnom zakonodavstvu. A na temelju analize sudske prakse Evropskog suda pravde, te relevantnih direktiva, autor ukazuje na ključne činjenice koje određuju status određenog pravnog lica s aspekta primjene prava javnih nabavki. Stručni članak pod naslovom „Budućnost notarijata u BiH?“ posebnu pažnju posvećuje ulozi i značaju notarijata u transakcijama s nekretninama, pravnoj nesigurnosti zbog nepostupanja po odlukama Ustavnog suda Federacije BiH, te analizi aktuelnog stanja u pogledu notarske profesije. U radu je analiziran i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima Federacije BiH iz 2020. godine, s posebnim akcentom na predviđeni postupak solemnizacije isprava i kakve bi konsekvence takvo rješenje imalo za buduće djelovanje notara.

Rubrika S međunarodne konferencije kao druga sadržajna cjelina donosi članak o krivičnopravnom odgovoru na nasilje u porodici i nasilje nad ženama u Bosni i Hercegovini. U radu se govori o eskalaciji porodičnog nasilja, sve većem broju krivičnih djela s elementima nasilja te partnerskom nasilju koje svakodnevno popunjava medijski prostor ali i statistike nadležnih institucija. S namjerom da da doprinos diskusijama, autorica postavlja pitanje: U kojem pravcu kao društvo idemo i da li postižemo cilj kojem težimo? Također, osvrće se i na rasprave o tome da li su određene reforme zakonskih normi u praksi donijele očekivane rezultate, odnosno da li se pooštravanjem kaznene politike mogu ublažiti nedovoljni efekti prevencijskog djelovanja. Članak završava konstatacijom o postojanju poraznog raskoraka između preduzetih pravnih reformi, na jednoj strani i stanja u praksi, na drugoj.

Zbog izuzetnog značaja analiziranih pitanja, za naredni dvobroj planirano je objavljivanje rada o femicidu u hrvatskom pravnom okruženju.

Treća sadržajna cjelina obuhvata osvrt na stavove prakse o pismenom sporazumu stranaka o nagodbi u postupku medijacije kao izvršnoj javnoj ispravi medijatora za provođenje promjena u katastru nekretnina. Kako se pravilno zaključuje u ovom tekstu, mijenjanje odnosa u praksi prema medijaciji (od ignorisanja do prihvatanja) je veoma značajno za budući razvoj ovog alternativnog načina rješavanja sporova u Bosni i Hercegovini. Prikaz o 70 godina Instituta za kriminologiju pri Pravnom fakultetu u Ljubljani oslikava pomjeranje granica između kriminologije i s njom povezanih nauka, te društvenih potreba.

Za rubriku Sudska praksa (četvrta sadržajna cjelina) pripremljeni su prilozi o aktuelnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Evropskog suda za ljudska prava i Suda Evropske unije.

 

 

Glavna i odgovorna urednica

Prof. em. dr. Hajrija Sijerčić-Čolić

Ovdje možete preuzeti novi broj

Natrag